Nepokretno kulturno nasleđe jugoistočne Srbije

Prostor jugoistočne Srbije, sa svojih 7 okruga, baštini više od 450 nepokretnih kulturnih dobara zaštičenih zakonom.

Ovde nalazimo neke od najznačajnijih srpskih i svetskih arheoloških lokaliteta iz praistorije, kao što su Lepenski vir, kod Gornjeg Milanovca, sa svojim jedinstvenim kućama, ali i kolevku evropske metalurgije u selu Pločnik kod Prokuplja.

Najznačajnije i najbrojnije antičke građevine skoncentrisane su na ovom prostoru. Od krajnjeg severa i takozvanog „rimskog limesa“ na Dunavu, gde pored 40-ak utvrđenja, imamo fantastična graditeljska ostvarenja poput Trajanovog mosta, „Trajanove table“ i puta. Preko nasleđa, rimskih i vizantijskih imperatora vezanih svojim rođenjem ili na neki drugi način za teritoriju Srbije, kao što su Galerije, koji nam je zaveštao Gamzigrad (Felix Romuliana) kod Zaječara. Konstantin Veliki, rođen na teritoriji grada Niša i Justinijan Prvi, čije se rodno mesto nalazi u neposrednoj blizini moćnog i luksuznog Caričinog grada (Justiniana Prima), kojeg je podigao kod Lebana.

Dolazimo i do srpskog srednjeg veka, koji nam je ostavio na desetine gradova i tvrđava (npr. Markovo kale kod Vranja, Pirotsku tvđavu, Soko grad, Koprijan kod Doljevca), od ukupno 200 izgrađenih u poslednja 2 milenijuma, ali i fantastičme manastirske celine i crkvene građevine, kao što su prve zadužbine Stefana Nemanje, utemeljitelja srpske države, Sv.Nikola i Sv.Bogorodica u Kuršumliji.

Period turske dominacije ostavio nam je fascinantne građevine, a svakako jedan od najznačajnijih jeste Niška tvrđava. Pred kraj ovog razdoblja nastali su značajni saborni hramovi u našim krajevima.

Savremena srpska država donela je monumentalne javne gradske zgrade poput današnjeg sedišta Univerziteta u Nišu, ali i novi srpski nacionalni stil u arhitekturi, koji je ostavio traga u skoro svakoj većoj naseljenoj sredini u vidu primerenih crkvenih objekata.

Na kraju, da ne zaboravimo, narodno graditeljstvo, koje jeste najugroženije, ali itekako može zavrediti pažnju. Pored čuvene Kuće Hristića u Pirotu, Kuće Bore Stankoviča u Vranju i Mokranjčeve kuće u Negotinu, naša sela obiluju pravim biserima, ali i izuzetnim celinama (Rajačke i Rogljevske pivnice, kod istoimenih sela u Timočkoj krajini ili selo Gostuša na Staroj planini, koje je pobralo svetsku slavu zahvaljujući nedavnom istraživačkom projektu).

Tekst je objavljen u okviru brošure: Evropska godina kulturnog nasleđa-Pozdrav iz Srbije, koju možete pronaći na sledećem linku: www.europa.rs/images/publikacije/eu-godina-kulturnog-nasledja.pdf